SCENA I
Jovana šeta ulicom i u sebi nabraja:
Koliko je smeća na ulica… (uzdah dubok)… Ladno je neko bacio unuče… Pitam se da li je staklena ambalaža ili plastična?
To sad apsolutno nema veze.
(hoda… polako čita)
Evo ga i opušak…
Još jedan…
To ljudi drže u ustima i onda bacaju po ulici… Germs alert…
FUj…
(hoda dalje)
Evo je i kocakrnica… (dubok udah, bez izdaha)
Počinje vrtlog osećaja, sve brže čita sa udahnutim vazduhom
Opušak, unuče, kocarnica, još jedan, evo još jedna, kocarnica ponovo, opušak……reverb - odjekuje
Tijana: Zašto je to tako? Zato što bolest zavisnosti sa sobom nosi brojne psihološke posledice upotrebe supstanci, vrlo čisto i najčešće to budu anksioznost i depresija; zatim nosi sa sobom brojne socijalne probleme: narušavaju se porodični odnosi, narušavaju se socijalni odnosi generalno, dolazi do problema na poslu, konflikata, ne tako retko dolazi do otkaza, a nažalost u nekim situacijama dolazi do problema sa zakonom.
Počinje muzika “Milano - Driving cars”
UVOD: Dobrodošli u novu epizodu Umologije! U ovoj epizodi fokusiramo se na bolesti zavisnosti, a započećemo sa nekim brojkama.
Samo pre toga – podržite naš rad tako što ćete ovu epizodu preporučiti nekome kome će biti interesantna, poučna ili kome je potrebna.
A sada slede brojke:
Istraživanje instituta za javno zdravlje “Batut” je 2017. Pokazalo da u Srbiji ima 33000 registrovanih kockara. Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti “Vita” je ukazala da 92,7% srednjoškolaca proba alkohol pre nego što napune 18, a oko 58,5% njih ima ozbiljan problem sa ovim porokom.
U Srbiji,takodje, prema vestima iz 2017. godine, postoji preko 30 000 automata i više od 2000 kladionica, a prihodi kockarnica i kazina čine petinu, ako ne i više, ukupne zarade od turizma. Ovo su prostori koji podstiču bolesti zavisnosti, kako od kocke i kladjenja, tako i od alkohola koji služe.
Sa nama u ovoj epizodi je Tijana Komadanović, master psihološkinja. Ona nam pomaže da ovu temu bolje razumemo, prepoznamo zavisnost i pružimo podršku onome kome je potrebna.
Završava se numera “Milano - Driving cars onto Mars”
Jovana: Tijana, hajde da lagano napravimo neki uvod, šta bi nam mogla reći uopšteno o bolestima zavisnosti, kako nastaju?
Tijana: Za bolesti zavisnosti možemo reći da su zapravo psihološki, socijalni i medicinski problem ili poremećaj. Zašto je to tako? Zato što bolest zavisnosti sa sobom nosi brojne psihološke posledice upotrebe supstanci, vrlo čisto i najčešće to budu anksioznost i depresija; zatim nosi sa sobom brojne socijalne probleme: osoba koja je zavisna vrlo često dolazi u sukobe sa porodicom, narušavaju se porodični odnosi, narušavaju se socijalni odnosi generalno, dolazi do problema na poslu, konflikata, ne tako retko dolazi do otkaza, a nažalost u nekim situacijama dolazi do problema sa zakonom.
Naravno bolest zavisnosti jeste i medicinski problem. Zašto; zato što dolazi do brojnih promena na mozgu, naravno dolazi i do oštećenja i drugih organa ali negde najviše se sama zavisnost odrazi na mozak i organske promene datog organa.
- Sve će biti bolje
- Doze srećice
- Nasilje nad ženama: Razumevanje uzroka i razbijanje predrasuda
- Kako (i zašto) da usporimo?
- Mentalno preopterećenje
Jovana: A koja je definicija? Kada znamo da je nešto bezazleno, a kada to bezazleno prelazi u zavisnost, o čemu god da je reč – pušenje, droga, alkohol, kockanje…
Tijana: Definicija zavisnosti sa obično odnosi na to da neko koristi određenu supstancu ili obavlja neku radnju bez obzira na sve ove posledice, o kojima sam ja malopre govorila, koje upotreba date supstance sa sobom nosi. To znači neko vidi da nešto nije dobro za njega da ga dovodi do brojnih problema u životu da narušava njegovo funkcionisanje ali uprkos tome što je to tako ta osoba nastavlja da nešto koristi.
Isto tako možemo reći da se razvila zavisnost od određene supstance onda kada supstanca ili radnja, ako govorimo o kockanju, postane sredstvo da se osoba smiri ili da se oseti bolje. Znači svaki put kada je osoba nervozna, uznemirena, ljuta ili slično, ako uzme alkoholi ili neku drugu supstancu da bi se smirila možemo reći da je razvila bolest zavisnosti. Ili isto tako, znači da se smirim ili osetim bolje. Ono što je, to je psihološka zavisnost, a opet sa druge strane drugačije vrlo često se javljaju simptomi telesne zavisnosti. To je kada osoba oseća brojne neprijatne emocije i telesne simptome u periodima kada ne koristi supstancu, pa vremenom počne da uzima supstancu kako bi uopšte mogla da funkcioniše.
Jovana: Verujem da se zavisnost ne razvija tek tako. Probaš jednom, dva puta i gotovo – zavistan si. Kako dolazi do toga da se zavisnost razvije?
Tijana: Imamo tri faktora: prvi faktor je sam čovek; znači čovek koji u određenom periodu života vulnerabilan ili posebno nedostatak mehanizama za suočavanje sa određenim situacijama, ne poseduje neko snažno samopouzdanje i vremenom može doći u rizik da razvije bolest zavisnosti.
Pored tog faktora čovek, imamo i taj faktor sredine sredine. Sredina u kojoj živimo igra veliku ulogu u samom razvoju bolesti zavisnosti. Na koji način, pa upravo na taj način što evo možemo reći kada govorimo o alkoholu, da je alkohol nešto što je prilično prisutno u našem životu i upotreba alkohola i prilično normalizovana i blagonaklono se gleda na nju. Sva ta neka socijalna okupljanja, proslave, žurke, pa nažalost i okupljanja povodom nekih tužnih događaja, prolaze uz,kako da kažemo, služenje alkoholom i ako se desi da neko odbije da popije vrlo često može doći do toga da bude ismevan zbog toga, da ga ljudi pitaju šta ti je,jesi dobro, jesi bolestan i slično.
Jovana: A društvo? Ni društvo nam ne pomaže kada je gomilu tih stvari normalizovana i prihvaćena, ne?
Tijana: Taj blagonakloni stav društva prema supstancama jeste jedan od faktora za razvoj zavisnosti. Kad govorim o drugim supstancama, kokainu, o kockanju, možemo da kažemo da se na kokain, bar u ovom trenutku, gleda kao na neki statusni simbol: Kokain, aha koristi kokain,on ima novca. Tako da itekako sredina ima važnu ulogu u razvoju zavisnosti. A kada govorimo o kocki, prvo to što su kockarnice i kladionice,.. sve više ih ima, a sa druge strane dosta se i reklamiraju.
Pored socijalne, te šire socijalne sredine, imamo tu i porodičnu sredinu. Mi kažemo za zavisnost u praksi da je to jedan simptom ozbiljne disfunkcionalnosti u porodici. Tako da ako se razvila zavisnost, ne tako retko znači,vrlo često, je to znak da se u porodici postoji neki drugi problemi; da li u partnerskom odnosu roditelja ili postoje neki drugi problemi nevezano za partnerski odnos roditelja, ali nešto postoji što bi se trebalo rešavati. I naravno na trećem mestu sama supstanca- Da ne postoji alkohol, da ne postoji kocka, da ne postoje druge psihoaktivne stance, pa ne bi imali ni bolesti zavisnosti.
Jovana: Kako stoje stvari kada su u pitanju mladi – kako zapravo to sve počinje?
Tijana: Kada govorimo o mladim ljudima ono što je evidentno generalno kad uzimamo namestičke podatke od svih pacijenata bio u kojoj dobi, jeste da su svi oni probali supstance u tom periodu negde kraj osnovne početak srednje škole. Najčešće bude taj prvi kontakt sa supstancom prva druga godina srednje škole i razlog bude neka radoznalost, eksperimentisanje, bude to u društvu, bude žurka, izlazak ili slično.
Efekat: otvoranje flaše (staklene) piva, otvoranje flaše vina sa plutanim čepom
Tijana: Uvek prvo krene sa upotrebom u alkohola; alkohol je negde kako opet kažemo najdostupniji, prilično je jeftino, nije potrebna ogromna količina novca da se dođe do alkohola i opet govorim o tom blagonaklonom stavu društva prema datoj supstanci.Znači kreće se sa alkoholom, ne tako retko kreće se i sa eksperimentisanjem korišćenjem marihuane i to su neke supstance koje su najčešće zastupljene kod mladih ljudi, u poslednje vreme jeste to i kockanje.
efekat : slot mašine
Tijana: Što se tiče same kocke, jako je bitno naglasiti da se nikada ne kreće sa velikim ulozima, uvek to budu neki mali ulozi – 100, 200 dinara, vremenom raste tolerancija na kocku kao što raste tolerancija i na druge supstance, pa se samim tim kako se povećava unos supstanci povećava i povećavaju ulozi na kocki. Tako da u, kod mladih ljudi jesu najzastupljeniji alkoholizam, upotreba marihuane, a u poslednje vreme i sama kocka.
Jovana: Kada vam kažem “bolesti zavisnosti” – šta vam prvo padne na pamet? Pušenje, kocka, alkohol, droga. Problem i rešavanje tog problema, da. Ali, da li vas misli odvedu do toga da je to ustvari problem sa mentalnim zdravljem?
Ne, je l da? Zato je to moje sledeće pitanje za Tijanu Komadanović, master psihološkinju.
(kratka pauza)
Šta misliš zašto u društvu vlada mišljenje da bolesti zavisnosti nisu zapravo mentalni problem? U kom smislu to jesu?
Tijana: Vrlo često vlada mišljenje da bolest zavisnosti nije bolest ili nije problem već je zapravo nešto drugo. Možemo čuti od ljudi da često zavisnost komentarišu: To je mladost ludost, proći će ga; ne tako retko čujemo od roditelja muške dece najčešće: Samo on da upozna finu,zrelu devojku, da se oženi i da dobije decu, uozbiljiće se,…
A sa druge strane neke osobe često dožive samu zavisnost kao bezobrazluk: Nije da je on zavistan,nije da on ne može bez toga, nego neće. Ono što vrlo često navede nekoga da zapravo zaista veruje da je to bezobrazluk jesu sve te neke promene u ponašanju koje se sobom nosi razvoj bolesti zavisnosti. Znači osoba postaje impulsivna, reaguje u skladu sa svojim emocijama, izbegava odgovornosti, ne tako retko bude verbalno ili fizički agresivna. Kod nekih drugih osoba, dolazi do kršenja zakona, neko nije agresivan, neko nije, kako da kažemo, buntovan ili slično nego se samo povlači u sebe izbegava odgovornosti, uvek bude tu dosta laži, manipulacije i sve to nešto što iritira druge ljude i što ih navodi da pomisle da zapravo „nije neko bolestan, on je bezobrazan“.
Efekat - komarca kako zuji i približava se uvetu? Možda i udarac, kao pokušaj da ga se otarasi
Tijana: I naravno na kraju imamo normalizovanje upotrebe određenih supstanci. To je alkohol, koji je svugde dostupan gde je negde, osobu kada se ponudi alkoholom,ako neko ne želi da pije vrlo često bude: „Šta ti je,jesi dobro, jesi bolestan,..?“. A kod mladih ljudi nekada dođe i do ismevanja, znači daju se brojne pogrdne reči, omalovažava se osoba koja ne pije. Tako da, mladi ljudi da bi bili prihvaćeni, da bi izbegli neprijatnosti, vrlo često podlegnu upotrebi alkohola.
Jovana: Tijana nam takodje govori i nešto o mehanizmima odbrane koje zavisni ljudi koriste. Ne samo zavisni ljudi.
I njihovi bližnji.
Ponekad to “mladost ludost” ne znači da se problem ne shvata ozbiljno ili nije preslikavanje stava društva na pojedini slučaj. Ponekad to može da bude i dublji problem.
Tijana: Kada se radi o samoj zavisnosti, vrlo je teško prihvatiti da neko ima taj problem, znači vrlo teško je prihvatiti da si zavistan ili je teško prihvatiti porodici da neko njima blizak ima problem koji ima. I to je negde normalna reakcija na neprijatnosti jeste korišćenje brojnih mehanizama odbrane i ti mehanizmi odbrane služe osobi da opravda nešto, da umanji problem ili da ga predstavi ne kao zavisnost, nego nešto drugo.
I najčešći mehanizmi odbrane su ta negacija kao što smo rekli- „nije zavistan, bezobrazan je, mladost ludost, nije on nego društvo u kome se našao,..“. Sa druge strane imamo projekciju: „Ne bi on koristio da nije imao teško detinjstvo, da ne znam, ima neki drugi problem i slično. Tako da,..
Numare Sémø - Fractured Timeline. Ide i ispod sledećeg tona. Izdigne se muzika i kreće Tijana
Tijana: Često ne doživljavanje bolesti zavisnosti kao bolesti jeste i mehanizam odbrane kojim se osoba služi kako bi negde sebi opravdala, umanjila te neprijatne emocije koje samo saznanje da neko nama blizak i neko lično kome teško pada da prihvati činjenicu da je zavistan.
Prestaje numera ispod Jovaninog “Hajde da popričamo o posledicama”
Jovana: Hajde da pričamo o posledicama. Već smo spomenuli neke: anksioznost, depresija, narušeni socijalni odnosi, porodični odnosi pa i problemi sa zakonom. Tijana, da li bi mogla da nam podeliš i objasniš – koje su psihičke i telesne posledice?
Tijana: Psihičke posledice su najčešće u vidu anksioznosti, nesanice, košmarnih snova, imamo depresiju, bezvoljnost, demotivisanost za bilo koje hobije, interesovanja, aktivnosti, koje nisu upotreba supstanci.
Vremenom dolazi do toga da osoba zapravo skoro pa prespava celi dan, jedino se probudi da koristi supstancu, smanje se socijalni kontakti, druženja, druženja se svode na druženje osoba koje takođe koriste supstance, koje su takođe zavisne ili sa osobama kako bi se druga strana izmanipulisala, došlo se do novca ili se kupila data supstanca.
Kratka pauza
Tijana: Kada govorimo o telesnim posledicama najviše dolazi do, nažalost, oštećenja na mozgu (Efekat: zujanje i gašenje), dolazi do toga da se prefrontalni korteks, negde dolazi do deaktiviranja veza među neuronima u prefrontalnom korteksu i sam, a taj deo mozga je zaslužan za kontrolu naših emocija, reakcija, povezivanje uzroka sa posledicama, donošenje odluka,…
Kreće numera Sémø - Fractured Timeline na deo “donošenja odluka”, traje otprilike 3 sekundi
i
onda kreće Tijana
Tijana: A pored tog prefrontalnog dela korteksa, dolazi, sama upotreba supstanci ili kocka deluju na taj deo mozga koji se zove sistem nagrade i koji služi za lučenje dopamina. Tako da upotrebom supstance ili kockanjem dolazi do lučenja ogromne količine dopamina. To je,ta količina dopamina se izluči pa se oštete receptori, a drugi delom imaju pumpe koje vraćaju taj dopamin nazad u kesice i oni ne stignu da ga vrate tako da sve manje i sve manje bude dopamina u mozgu.
Dopamin je hormon koji daje osećaj energičnosti, volje, zadovoljstva i prosto što je manje dopamina osoba je sve bezvoljnija, depresivnija, pospanija, nezainteresovana, apatična za brojne neke druge aktivnosti i odnose.
Kratka pauza
Tijana: Što se tiče oštećenja drugih organa i ona su neminovna o tome ne govorimo, sve zavisi opet od supstance do supstance, ali ono što je evidentno jeste da sve to najviše utiče na jetru jer kroz jetru sve prolazi. Ali naravno dolazi i do oštećenja kardiovaskularnog sistema, do oštećenja organa za varenje i slično.
Jovana: Evo još neke brojke: Oko 31 milion ljudi širom sveta se bori sa zavisnošću od zloupotrebe supstanci; korišćenje alkohola rezultira sa 3,3 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a pretpostavlja se da će globalno tržište kockanja dostići preko 90 milijardi dolara u 2023. godini. Ove podatke sam prikupila od Svetske Organizacije za Zdravlje. Da li možemo da poredimo/rangiramo bolesti zavisnosti, koja se teže leči i slično?
Tijana: Ne postoje lake i teške droge i ne postoji neka lakša ili teška zavisnost. Svaka upotreba supstance, koja god da je vrsta supstance u pitanju, sa sobom nosi brojne posledice. Sve one promene na mozgu o kojim sam govorila, one su prisutne kod svih supstanci. Znači da li je neko upotrebljavao marihuanu, kokain, heroin, alkohol ili se kockao mozak je na sličan način odreagovao.
Kratka pauza
Tijana: Znači supstance se isključivo razlikuju po efektima i po apstinencijalnim simptomima kriza.
Jovana: Kad si to spomenula, kako izgleda kriza?
Tijana: Zavisi od efekata date supstance. Uvek je suprotna efektu, tako da će simptomi krize od stimulansa, od kokaina, amfetamina, ekstazija biti negde depresivnost, pospanost, bezvoljnost, znači potpuni neki nedostatak energije. Dok će negde simptomi krize od alkohola ili lekova za smirenje biti razdražljivost, ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, ne tako retko temperatura.
Dok kada govorimo o opijatima, u opijatima spadaju znači i supstance koje imaju estetsko dejstvo, znači vrlo često lekovi protiv bolova. Tako da simptomi krize od opijata jesu bolovi u mišićima, u zglobovima, svi simptomi prehlade ili gripe, znači curenje nosa, kašalj.
Malaksalost, osećaj jeze,groznice, hladnoće, problemi sa odlaskom u toalet, sa želucem, crevima i slično, povraćanje nije tako retko.
Znači ne postoji zavisnost koja se lakše ili teže leči. Ono što je karakteristično za bolesti zavisnosti jeste da se leče na sličan način. (malo reverba, odjek)
Završava se reverb, kratka pauza.
Jovana: Kažeš da je lečenje slično – kakav je proces?
Tijana: Bitno je da se započne samo lečenje procesom detoksikacije. Znači jako je bitno da se osoba očisti od date supstance, da stvarno potpuno izbaci iz tela i da se radi na fizičkoj stabilizaciji, upravo zbog prethodno nabrojanih simptoma krize koji su često telesni. Jako je bitno prvo osobu telesno stabilizovati kako bi smo uopšte mogli da radimo na nekim psihološkim promenama.
Nakon detoksikacije, fizičke stabilizacije, kreće psihološka stabilizacija koja se odnosi na osvešćivanje problema, osvešćivanje okidača, šta je ono, koje su ono situacije u kojim je osoba najčešće koristila supstancu i kockala, a zatim i učenje osobe da prepoznaje krizu.
A sama ta psihološka stabilizacija se pored ovoga što sam rekla sastoji od psiho edukacija, jako je bitno prepoznati, kako da kažem, nerijatelja da bi smo ga pobedili, jako je bitno da osoba upozna svoj problem, da nauči šta je zavisnost, koji su simptomi, kako se vremenom razvija i slično.
Jovana: Tijana spominje da je zavisnost problem koji je nastao u porodici. I kaže da je taj problem dugo postojao i razvijao se u toj sredini – znači porodici.
Tijana: Svi su trpeli posledice i porodica je pretrpela i brojne psihološke posledice od brige, stresa, straha, do osećaja nekada krivice “ Kako nisam na vreme reagovao, kako to nisam primetio,..“ Tražnje neke lične odgovornosti, sve te neke neprijatne emocije osoba je morala nešto uraditi da preživi sa tim emocijama, nekada, ne tako retko, se razviju neki neadekvatni obrasci koje je neophodno promeniti zarad opšteg zdravlje i funkcionisanja cele porodice.
Pored psihoedukacija imamo i strukturisanje vremena, jako je bitno stvoriti neke nove zdrave navike, osoba mora da nauči sada da ne izbegava odgovornosti već da radi ono što joj ne prija, što je neophodno da uradi tokom dana, neke poslove, aktivnosti.
A sa druge strane i da uči, pronalazi neko novo zdravo zadovoljstvo, da se negde ponovo bude stara interesovanja, hobiji i slično.
Kako bi apstinencija bila uspešna radi se ceo taj proces resocijalizacije.
Jovana: Ubaciću se samo da pojasnim: apstinencija znači uzdržavanje od starih navika, poroka,… dok je resocijalizacija proces ponovnog uključivanja u društvo, korigovanja ponašanja,…
A od čega zavisi da li će lečenje biti uspešno?
Tijana: Da li će se neko izlečiti ili ne najviše zavisi zapravo od toga koliko je ceo sistem uključen u lečenje. Pri tome se najviše misli na porodični sistem; ukoliko je porodica spremna da i ona kod sebe nešto promeni, da negde osvesti i ona neke svoje obrasce i bude tu kao i motivacija, i kao negde spoljašnji vid kontrole samom pacijentu, onda je veliki procenat izlečenja tu negde moguć i prisutan.
Jovana: Spominjali smo resocijalizaciju, kako funkcioniše?
Kreće numera Sémø - Fractured Timeline od 02:29
Tijana: Jako je bitno da osoba pre nego što se vrati potpuno negde i poslovnim obavezama i nekim prijateljskim druženjima, jako je bitno da prvo budemo usmereni na jačanje porodičnih kapaciteta i negde saniranje svih tih porodičnih posledica i rad na tome da porodični odnosi budu što kvalitetniji.
Kratko se izdigne numera
Tijana: Sa druge strane postoje određena pravila lečenja koja omogućavaju uspešnu apstinenciju,resocijalizaciju, a to neko osnovno pravilo je da se prekine kontakt sa svim ljudima iz problema.
Ne može neko da prestane da koristi supstancu ukoliko nastavi da se druži sa osobama koje koriste supstancu ili je prodaju.
Kratko se izdigne numera
Tijana: A takođe, jako je bitno da neko vreme, znači da taj neki prvi period lečenja, lečenje je prilično dugotrajno, ali ipak je jako važno, da osoba dok se leči od zavisnost ne posećuje kafane, klubove, kafiće, restorane, sva mesta gde se služi alkohol, kao naravno kladionice, kockarnice i slično.
Tijana: Važno je zato što je mozak sklon zameni jednoj zavisnosti drugom, pa ako se rešava problem alkoholizma lako se može doći do toga da osoba koja je bila zavisna od alkohola ne pije više ali je postala zavisna od kocke ili neke druge supstance i to je jako bitno prevenirati. Znači usmerenost na druženje i prijateljstva sa osobama koje znaju za problem, znači ako neko zna da se neko leči, ima problem zavisnosti, neće nuditi drugu osobu alkoholom, primeniće neke promene i biće znači, tu, negde, adekvatna podrška.
Kratko se izdigne numera
Tijana: I naravno kada govorimo o poslu, bitno je da posao nije sam po sebi okidač, da to nisu opet mesta gde se služi alkohol, gde drugi ljudi piju, gde koriste supstance, gde se kocka,.. Znači jako je bitno da je poslovna sredina takodje jedna zdrava sredina i ne tako retko, nije loše u koliko je osoba, ne traži novi posao već se vraća na stari, da je negde poslodavac ili neko od kolega bude upoznat sa problemom. Opet kažem na adekvatan način bude podrška u svemu tome.
Završi se sekvenca
i kreće Jovana
Jovana: Ali, ne možemo da završimo ovu epizodu a da ne razgovaramo o prevenciji. Da ali možeš za kraj da nam kažeš nešto o samoj prevenciji bolesti zavisnosti?
Tijana: Kao što smo rekli osobe kreću su potrebom supstance i to još u mladom dobu, kraj osnovne početkom srednje škole. Najbolja prevencija jeste da nađemo vremena da pokažemo svom detetu da ga volimo i cenimo; osobe koje su, koje se osećaju voljeno i cenjeno u detinjstvu, odrastaju u ljude koji u odraslom dobu vole i cene sebe. Zavisnost jeste autodestruktivna, to znači da osoba koja voli i ceni sebe neće krenuti putem zavisnost jer ne želi da se ništa loše desi.
Kratka pauza
Tijana: Treba učiti decu da prepoznaju neprijatne emocije i kako, negde da se nose sa tim emocijama kako ne bi, negde, u odraslom dobu nesnadjeni, sa osećajem tuge, krivice, izlazili na kraj koristići neku supstancu. Znači, okej, imaš problem, osećaš se tako povodom toga, ajde da vidimo kako ćemo to da rešimo, kako ćeš to rešiti.
Kratka pauza
Tijana: Ali ono što jeste cilj lečenja to je da neko treba rešiti bolest zavisnosti, problem koji ima, zbog sebe, zbog toga zato što zaslužuje da bude srećan, zbog toga što je vreme da nauči da voli sebe a tek kad volimo sebe onda možemo naučiti da volimo i druge. Deliti ljubav, primati ljubav i naravno što će vremenom ako je neko dobro, delovati tako da i njegovi odnosi sa drugim osobama budu dobri, da, opet, na poslu napreduje da, stiče neka zdrava prijateljstva, zdrave ljubavne odnose i tako dalje.
SCENA II
Kao da se budi iz neke paralelne realnosti, iz noćne more
.
Počinje vrtlog osećaja, sve brže čita
Opušak, unuče, kocarnica, još jedan, evo još jedna, kocarnica ponovo, opušak……reverb - odjekuje
Završava se odjekivanje
Jovana (izdah, udah i izdah malo dublji)
: Sve što dovodi do zavisnosti samo stoji pred očima. Nije ni čudo što je sve to toliko populano, kada je svuda oko nas…
svira “Milano - Driving cars onto Mars”
Uzdahne malo duže.
Jovana: Tijana je to lepo objasnila. Zapravo je zavisnost autodestruktivna. Treba volja, ali i podrška i razumevanje da bi je prevazišli. Jer zavisnost izaziva gomilu dodatnih problema – psihičkih – anskioznost, depresiju, povlačenje u sebe. Telesnih – mozak remeti svoj rad i funkcionisanje hormona, a na kraju i socijalni problemi – gubitak kontakata, problemi u porodici…
Treba voleti sebe da ne bi došlo do nje. I da bi se izlečili.
Pojačava se numera, ide jedno vreme i kreće:
Odjava:
Slušate podkast “Umologija” Fabrike kreativnosti. Podkast u kom želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas.
U ovoj epizodi podkasta o bolestima zavinsoti pričali smo sa Tijanom Komadanović, master psihološkinjom.
Ova epizoda vam je bila korisna i poučna? Podelite je sa drugima. Podržite naš rad tako što ćete poslati link ka epizodi onome kome je potrebna ili podelite na socijalnim mrežama. A tamo čekamo i vaše utiske, pišite nam komentar ili u inbox
Novinarka: Jovana Grabež
Dizajn zvuka: Jovan Živković
Urednica: Aleksandra Bučko
Produkcija : Fabrika kreativnosti
