Tema prve epizode podkasta NaZdravlje je insulinska rezistencija – stanje u kome ćelije ne reaguju na dejstvo insulina, jer on nije u stanju da obavlja svoju primarnu funkciju, a to je regulacija nivoa glukoze u krvi. Autorka podkasta Nikolina Ilić je razovarala sa nutricionistkinjom Natašom Sekulić i devojkom koja se bori protiv insulinske rezistencije, Dinom Bartolić.
U većini slučajeva insulinska rezistencija se ne javlja zasebno, već uz neki drugi poremećaj hormona, najčešće povezanih sa poremećajima funkcije štitne žlezde, poput Hašimoto sindroma. Dina Bartolić, koja već 9 godina ima Hašimoto i 4 godine insulinsku rezistenciju, objasnila nam je da su simptomi ova dva poremećaja slični i da ih je teško razlikovati. I Dina i Nataša su se složile oko toga da je najbitnije biti na vreme upoznat sa uzrocima i posledicama ovog stanja. Nutricionistkinja Nataša Sekulić objašnjava koja je procedura: od sumnje do potvrđivanja dijagnoze:
„Ako posumnjamo da imamo insulinsku rezistenciju prvo ćemo otići kod lekara koji će nam dati uput za endokrinologa. Endokrinolog će tražiti analize krvi koje su neophodne da se utvrdi postojanje insulinske rezistencije i da bi, ukoliko je potrebno, prepisali lekove. Naravno, enokrinolog će dati smernice za ishranu, ali bi najbolje bilo da osobe kojima je utvrđena insulinska rezistencija, nakon toga, obratile nutricionisti.“
Lečenje: pravilna ishrana i fizička aktivnost
Ističe i to da se insulinska rezistencija najčešće javlja kod osoba koje imaju višak kilograma. Lečenje ovog stanja zahteva promenu životnih navika, koje uglavnom obuhavatju uravnoteženu ishranu i uvođenje fizičke aktivnosti.
Kako navodi Dina Bartolić, nije uvek bilo lako, štaviše, vrlo često je mukotrpno i naporno, ali ona uvek nalazi vreme za kuvanje i tako izbegava pekare i brzu hranu,ali i za bavljenje fizičkom aktivnošću.
„Što se tiče fitičke aktivnosti, meni svi ono kao „ajme majko kako možeš ić u teretanu svaki dan“, znala sam ić u 6.30, pre posla, navečer. Al ono svaki dan bar nešto. Šta vi mislite, da se meni da? Pa ne da mi se, i ja bih htela spavat, i ja bih htejla vozit se svaki dan sa taksijem na posao i šta ja znam, ali znam dugoročno šta će to donet.“
Posledice i prevencija
Insulinska rezistencija prethodi dijabetesu tipa 2, i ukoliko se ne leči ili ne otkrije na vreme, može vrlo brzo da preraste u ovu bolest. Kako bi se ona ustanovila na vreme, treba otići kod lekara čim se ukažu prvi simptomi. Neophodno je prevazići psihičke barijere poput straha od lekara, analize, dijagnoze i straha od suočavanja sa problemom. Važno je, pre svega, edukovati se o ovim problemima jer je prevencija i ključ zdravlja.
„Ako sumnjate da imate insulinsku rezistenciju, treba da odete kod lekara, ne treba odmah da istražujete na internetu, jer sa tim istraživanjem samo ćete uplašiti sebe i to će vas možda odvesti na neki drugi put“, objašnjava nutricioniskinja Nataša Sekulić.
„.U biti mislim da treba otić na pregled, pričat sa doktoricom prvenstveno i uvjest je u kontekst priče. Moraš naći neštto što tebi odgovara, ne odgovara svima isto i informirat se na sve strane, pročitat i najgluplji članak i najpametniji, i slušat mamu i nekako na kraju sve to skupit i svega uzet po malo i napravit šta tebi odgovara“, zaključuje Dina Bartolić.
Ako ste se i vi prepoznali u ovoj priči, poslušajte Natašu i Dinu, javite se doktorima na vreme jer kasno može biti prekasno. Insulinska rezistencija ne mora da bude bauk ukoliko se pravilno tretira i ustanovi na vreme. Vodite računa o svom zdravlju i telu jer je to jedino mesto gde možete da živite.
Produkcija: Fabrika kreativnosti
