U trećem izdanju podkasta „Podsve(s)T“ autorka Anđela Andrijević razgovara o upotrebi društvenih mreža, pokazateljima prekomerne i rizične upotrebe kod adolescenata i tinejdžera kao i preorukama i načinima prevazilaženja problema i uticaju algoritama na podsvest. Njene sagovornice su psihološkinja i autorka Vodiča za prevenciju rizične upotrebe društvenih mreža kod adolescenata Jelica Petrović, psihološkinja i suosnovačica psihološkog centra za mentalno zdravlje – Mental hub Vojana Obradović i menadžerka društvenih mreža Vladimira Dorčova Valtner. 

Lajk kao „merilo vrednosti“ na društvenim mrežama 

Na teritoriji Vojvodine, 10 odsto adolescenata pokazuje zavisnost od društvenih mreža. Tinejdžeri i adolescenti često tragaju za potvrdama svojih vrednosti na mrežama, a lajk je jedna od „uloga prestiža“, kako ističe psihološkinja Jelica Petrović.

 „Taj „lajkoholizam“, ta žeđ ustvari sa spolašnjom eksternom evaluacijom za time da nam neko potvrdi neko naše interesovanje, neki naš izgled, nešto što smo uradili ili slično, jeste veoma prisutno. Društvene mreže jesu po pravilu jedna arena za samoizražavanje, omogućavaju da budete i visoko kreativni, mi sad izlažemo u jedan javni prostor svoja interesovanja, svoje hobije, svoje stavove i tražimo potvrdu od strane vršnjačke grupe. E tu zapravo dolazimo do značenja lajka, jer samo lajkovanje je potvrda nečega da se nekome to što jeste ili to što radite„, kaže psihološkinja Petrović i dodaje da je to način da se mnogo brže obije fidbek od socijalnog ogledala, onaj koji vam je neophodan.

Dolazimo do problema ako nam je zapravo taj lajk jedino što gradi i održava to naše samopoštovanje. Ukoliko se mi ograničimo samo na tuđe mišljenje i ako svoje samopoštovanje baziramo na tuđem mišljenju, ako smo na to naučeni i pre korišćenja na dr. mrežama. Dakle kada nam je to jedini izvor validacije broj lajkova, onda govorimo o problemu u vezi samopoštovanja“ zaključuje Petrović. 

Paradoks anonimnosti i iluzija popularnosti 

Aktuelni nerealni standardi lepote, fidbek od drugih, mogu stvoriti iskrivljenu sliku o njima samima i dovesti u pitanje ne samo samopouzdanje i samopoštovanje, već izazvati negativne emocije, poremetiti pažnju i fokus. Zamagljuje se svest o tome da je sajber prostor javan zbog postojanja algoritama. Svako ko ima profil na društvenim mrežama poseduje jedinstveni algoritam koji utiče na podsvest i naš „boravak“ na društvenim mrežama, a to objašnjava i menadžerka socijalnih mreža, Vladimira Dorčova Valtner. 

„Taj naš algoritam jako često nam prikazuje lepe objave da bismo se lepo osećali na mreži i bili željni još sličnih informacija i što duže skrolovali na našem fidu, to je vrlo zastrašujuće ako mene pitate. Mnogi su skloni da prikazuju da žive ružičasti život, koristi se previše filtera da imamo savršeno telo, savršeno lice, savršen mejk ap, savršenu sobu, godišnji odmor.“

Dorčova Vlatner ističe kako „nametanje te savršenosti od strane drugih, ali često i od nas samih, pa čak i ovde bih uvrstila i previše notifikacija na smatrfonovima dovodi do mnogih mentalnih problema  sa kojima se pre svega mladi ljudi sada već prečesto susreću“.

Istraživanja pokazuju da su devojke u većoj meri usmerene na samoprezentaciju, ali su i izloženije većim rizicima. Suosnivačica i psihološkinja udruženja Mental hub-a Vojana Obradović smatra da introvertnije osobe više tragaju za potvrdama svog izgleda i vrednosti na društvenim mrežama. Ekstravertne osobe oslanjaju se više na tradicionalne potvrde i komunikaciju u oflajn svetu.

„Velikim delom zavisi zbog čega ta konkretna osoba koristi određenu mrežu, koji je njen motiv, koje su njene određene lične karakteristike i potrebe i samim tim će i da se razlikuje sam ishod koliko će neko lajkovanje i komentarisanje njihovog sadržaja biti bitno i kakav će efekat da ostavi na njih i posledicu na njihovo blagostanje i indikatore mentalnog zdravlja“, zaključuje Vojana Obradović iz Mental Hub-a. 

Digitalna pismenost i kritički stav 

Velika odgovornost je na medijima – da osluškuju adolescente i tinejdžere i nađu kanal komunikacije koji je njima prilagodljiv, kako bi njihov razvoj išao pravim smerom. Ono što psihološkinja Jelica ističe kao važno a u čemu će ovoj osetljivoj grupi i Vodič pomoći jeste to svesno promišljanje, a ne okretanje izbegavačkom ponašanju kada se javi problem.

„Apel bi bio upućen medijima za etično izveštavanje o različitim fenomenima koji jesu važni adolescentima, da ne govore o nekim mračnim i prohibicionim stvarima, da tragaju za senzacijama, nego za onim što je pre svega usmereno na prevenciju. Apel roditeljima i odraslima koji se bave decom. Prosto više vremena da se digitalno opismene ako to već nisu, da probaju da razumeju šta je ono što je adolescentima ustvari značajno, zanimljivo, relevantno u životu i sa tim pojačanim razumevanjim ćemo već sami iznedriti različite tehnike odnosno mere zaštite i mere preventive“, sugeriše psihološkinja Jelica Petrović. 

Ka zavisničkom ponašanju

O povećanim rizicima odnosno zavisnosti, pored više sati provođenja vremena na mreži i sadržaja koji se prate, kao indikator javlja se opsesivnost i preokupiranost, ističe psihološkinja Jelica.

Da pokazuju simptome netrpeljivosti onog vremena kada nisu ustanju da budu na društvenim mrežama, kada nema interneta, kada recimo nisu dostupni, tu vidimo znake koje možemo primeti kao u bilo kojoj drugoj zavisnosti. Ono što je dodatni indikator nama vrlo važan, jeste da unutar ovog ponašanja više nema kontrole, dakle kontrola koja podrazumeva neko planiranje i sopstveno ograničavanje“. 

Svesnošću i samokontrolom ka prevenciji 

„Osnova stvar je da prate sami sebe, da nijedno ponašanje, pa ni ponašanje na društvenim mrežama ne bude automatsko, da ne bude vrsta ponašanja nad kojim aspolutno nemam kontrolu i o kojoj ne promišljam“, kaže psihološkinja Petrović i dodaje da je upravo to momenat kada se treba obratiti najbližima i stručnjacima.

„Kada govorimo o prekomernoj upotrebi – ona jeste put ka zavisnosti i održavanje tog balansa između prekomerne upotrebe i zavisnosti od društvenih mreža je najveća moguća preventiva za emocionalne poremećaje pre svega“ podvlači psihološkinja Jelica Petrović.  

Do sledećeg zavirivanja u „Podsve(s)T“ prenosimo vam poruku iz podkasta koju upućuje Vladimira Dorčova Valtner:

Napravi pauzu od društvenih mreža, dozvoli sebi da dišeš izvan mreža, videćeš oflajn svet je lep, još lepši od onog virtuelnog, jer ga možeš osetiti. 

Podkast možete slušati na sounder.fm-u, podcast.rs-u, Google podcasts i Spotify-u.

Produkcija: Fabrika kreativnosti

Podkast je nastao u sklopu projekta Local Media and Young Journalists Fight against COVID-19 Disinformation, koji su podržali The Balkan Trust for Democracy: A Project of the German Marshall Fund i USAID koji sprovodi Nezavisno društvo novinara Vojvodine. 

Author

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *