Autorska prava mnogim multimedijskim urednicama, novinarkama, kreativnim preduzetnicama predstavalja tešku i obimnu oblast za praćenje. Pogotovo što je u pitanju pravo – oblast u koju se treba udubiti i razumeti je kada ne dolazite baš iz te branše. U tome se slažu autorke podkasta Vladimira Dorčova Valtner iz VDV medija i Aleksandra Bučko iz Fabrike kreativnosti.
Vladimira čak i podvlači glavni savet kroz ovo izdanje: konsultujte se sa advokatom koji prati oblast autorskih prava.
Odmah na početku izdvaja se priča o intelektualnoj svojini, u koju podpadaju kako industrijska svojina tako i autrosko pravo. U pravo industrijske svojine spadaju: patenat, industrijski dizajn, žig, oznaka geografskog porekla proizvoda, „know-how“ i drugi. Pod Autorsko pravo podpadaju individualne duhovne tvorevine na polju nauke, književnosti i umetnosti.
Automatsko pravo
Aleksandra predlaže veoma koncizan i jasan vodič o autorskim pravima Share fondacije “Slobodna upotreba autorskih dela” koji može svaku osobu da uvede u funkcionisanje autrskog prava.
Upravo u ovom vodiču ističu da je autorsko pravo – automatsko pravo, što znači da je delo zaštićeno od trenutka stvaranja, bez obzira da li je objavljeno ili ne
Autorsko pravo se deli na moralno koje uvek pripada autoru i imovinsko pravo.
Razne licence i šta one znače
Javni domen jeste kategorijau intelektualne svojine na kojoj nijedna osoba ili pravni subjekt nema privatne interese. Dela iz javnog domena deo su opšteg kulturnog i intelektualnog nasleđa čovečanstva koje svako može da koristi. Međutim, šta pripada javnom domenu zavisi od nacionalnog zakonodavstva, te, ako je nešto u javnom domenu u na primer, Italiji, ne mora značiti da je isti slučaj i u Srbiji.
Kako bi se licence standardizovale na globalnom nivou, 2007. godine pokrenut je Creative Commons (CC) projekat. A u već spomenutom vodiču “Slobodna upotreba autorskih dela” te licence su i objašnjene:
Najveći obim prava se prenosi CC0 licencom – „bez zadržanih prava” (no rights reserved). U tom slučaju je delo u sličnom režimu kao i dela u javnom domenu, iako je autor još živ, budući da se za života odrekao svog autorskog prava u najvećoj mogućoj meri.

- Autorstvo (Attribution – CC BY): Ova licenca dozvoljava distribuciju, remiks, preradu, kao i komercijalno korišćenje dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora. Ovo je najfleksibilnija licenca. Upotrebljava se kako bi se dozvolilo korišćenje dela u najvećoj mogućoj meri.
- Autorstvo – Deliti pod istim uslovima (Attribution-ShareAlike – CC BY-SA): Ova licenca dozvoljava remiks i preradu, kao i komercijalno korišćenje dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora i ako se prerada licencira pod istim uslovima. Ova licenca se često upoređuje sa „copyleft” licenciranjem slobodnog softvera ili softvera otvorenog koda. Sva dela nastala na osnovu dela licenciranog ovom licencom trebalo bi da budu licencirana istom licencom koja, pored ostalog, dozvoljava komercijalno korišćenje. Ova licenca se upotrebljava u Vikipediji i sličnim projektima.
- Autorstvo-Bez prerada (Attribution-NoDerivs – CC BY-ND): Ova licenca dozvoljava distribuciju, komercijalno i nekomercijalno korišćenje dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora i ako se delo uopšte ne menja.
- Autorstvo-Nekomercijalno (Attribution-NonCommercial – CC BY-NC): Ova licenca dozvoljava remiks, prerade, kao i korišćenje dela na nekomercijalan način ako/dok se pravilno naznačava ime autora, s tim što prerade ne moraju biti licencirane ovom licencom
- Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima (Attribution – NonCommercial – ShareAlike – CC BY-NC-SA): Ova licenca dozvoljava remiks i prerade, kao i nekomercijalno korišćenje dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora i ako se prerada licencira pod istim uslovima.
- Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerada (Attribution-NonCommercial-NoDerivs – CC BY-NC-ND): Ova licenca je najstroža CC licenca i dozvoljava samo preuzimanje i distribuciju dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela.
Autorska prava u novinarskoj profesiji
Vladimira se priseća da se prvi put sa autorskim pravima susrela kada je počela da radi na televiziji. Već tada je morala da prati koju muziku stavlja u priloge, kako bi znala da li se ta muzika prijavljuje SOKOJ-u ili ne.
Ali ona podseća na Kodeks novinara Srbije u kojem se celo jedno poglavlje bavi upravom poštovanjem autorstva.
U kategoriji „Krenule smo“ pogledajte i: