Breonna Taylor, Ahmaud Arbery i George Floyd su imena koja se povezuju sa najnovijim talasom protesta širom SAD-a ali i sveta kada je u pitanju život bez diskriminacije. U kontekstu Amerike to je “Black lives matter” ili “Crni životi vrede” a cilj im je – borba protiv sistemskog rasizma.
U novim “Urbanim razgovorima” Ilija Mihailović priča upravo na ovu temu.
Slika protesta
Mihailović je trenutno u Beogradu zbog situacije izazvane korona virusom i završetka semestra, ali već tri godine živi u Bostonu i studira na Berkley univerzitetu. Peva u Gospel horu svog fakulteta – i jedini je beli evropljanin u tom horu. To mu, kako kaže, omogućava da bude povezan sa ljudima drugih rasa, nacionalnosti i vere.
“Generalno, što se tiče protesta, mislim da je slika prikazana na dosta drugačiji način. Slažem se, postoje mesta u Americi gde su protesti bili užasno nemirni. Nisu bili baš najsigurniji. Ljudi su bili zaista ljuti, ljudi su bili besni. To je ono što ljudi moraju da shvate – taj bes je nešto što se taloži vekovima”. (Od 6,24)
Šokirati da bi se čuo
Dodaje i da su već mnogo puta ljudi mirno protestovali i pokušavali na miran način da prenesu svoju poruku. Međutim, to nije dolazilo do osoba koji imaju moć da zapravo nešto promene.
“Izgleda da je potrebno da te ljude šokiraš i da se nešto toliko dramatično desi da bi oni zapravo obratili pažnju na tvoju poruku i na ono što imaš da kažeš.” (od 8,21)
Mihailović kaže i da ti burni prostesti nisu svugde, već da je veći broj mirnih protesta, koji prosto ne pronalaze toliko mesto u medijima:
“Postoji dosta snimaka gde ljudi đuskaju zajedno na ulicama, stoje ispred zgrade Vlade ili na nekom drugom ključnom mestu gde žele da protestuju u miru. Ono što je veliki deo cele te priče, koji mene čini srećnim je da ljudi svih rasa protestuju zajedno. Ti kada vidiš taj protest ti vidiš puno belaca, azijata, latino ljudi, crnaca… I vidiš sve njih kako stoje u miru.” (od 11,37)

Dizanje svesti
Osim protesta protiv diskriminacije i sistemskog rasizma, još jedan od problema zbog kog se protestuje, jeste manjak svesti i generalno nezainteresovanost većine za ovaj problem.
“To je ono kada oni pričaju o “white supremacy” [dominaciji belaca] i “being ignorant” [biti neupućen, neznalica]. Zato što, ljudi kojima je dobro nemaju veliku želju da se bore protiv nečega zato što je njima dobro i oni nemaju problem. Postoje dve strane: ljudi koji su izabrali da ne žele da budu deo pokreta. I postoje drugi ljudi kojima tek sada postaje jasno šta se dešava – i tu se ponovo vraćamo na sistemski rasizam. U celom sistemu školovanja, dete nije dovoljno informisano o ovim stvarima”. (od 20,06).
Ilija Mihailović kaže da je veoma važno edukovati se o problemu. A da bi to uradili preporučuje ove filmove i serije:
Rasizam u Srbiji
Na kraju podkasta razgovaramo o rasizmu u Srbiji. Kada su prostesti u Americi krenuli, na internetu su se mogle pročitati razna mišljenja da ljudi u Srbiji nisu rasisti jer “nemaju ništa protiv crnaca”. Ali da li je isti takav slučaj i kada su, u pitanju na primer Romi?
Mihailović kaže da vidi povezanost između položaja Afroamerikanaca u Americi i Roma u Srbiji.
“Ta deca nisu se rodila sa genima da oni budu na ulici i da rade na semaforu i da se muče. Ja sam sigurna da, kada bi oni imali iste uslove koje mi imamo, kada bi njima bilo normlano da idu u školu, da uopšte ne moraju da brinu o tome da li će moći da idu u školu – da bi potpuno bio drugačiji život i njima”. (od 27,18)
Ako su vam informacije u ovom podkastu bili interesantne i značajne podelite ovaj podkast i sa drugim osoba kojima će ovo izdanje biti korisno. Možete to uraditi na socijalnim mrežama: Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Linkedinu ili pošaljite link od podkasta.
Takođe, ako imate sugestiju ili ideju, interesuje vas nešto i voleli biste da o tome pričam u podkastu sa sagovornicom/kom – pišite: Fabrika kreativnosti na Fejsbuku ili fkreativnosti na instagramu.
Podkast “Urbani razgovori” je dostupan je i na platformama Breaker, Google Podcasts, Apple Podcasts, Overcast, Pocket casts, Radio Public, Spotify, kao i na Youtube.