„Nije lako ostati fokusiran od jutra do večeri“, kaže novinarka Sanja Marković. U svetu koji od nas traži da budemo dostupni, organizovani, uspešni i emocionalno stabilni, pitamo se: da li imamo poremećaj pažnje ili nas svakodnevni haos tera da izgubimo kontakt sa sobom?
Znate onaj trenutak… kad dan još nije ni počeo, a već osećate da vam je prepun? Ležite u krevetu. Tišina spolja — buka iznutra.
Balansiranje između obaveza
Sanja Marković, novinarka i spikerka, balansira između posla, roditeljstva, produkcije i ličnog vremena.
"Uvek imam u glavi organizovanu nedelju. Radim ono što je prioritet, ali ostavljam prostor i za spontanost."
Sanja Marković, novinarka i spikerka
Njen fokus nije konstantan, ali uz dobru organizaciju i jasne granice između posla i doma, uspeva da održi prisutnost.
ADHD — stvarni poremećaj, ne trend
Milica Radovanović, diplomirana defektološkinja sa višegodišnjim iskustvom u radu sa decom sa razvojnim smetnjama, upozorava na pogrešno poistovećivanje rasejanosti sa ADHD-om.
"ADHD je ozbiljan neurorazvojni poremećaj. Podrazumeva trajne teškoće sa pažnjom, impulsivnošću, emocionalnom regulacijom i motornim nemirom — nije posledica stresa ili umora."
Milica Radovanović, diplomirana defektološkinja
Iako su simptomi poput kratkog raspona pažnje, zaboravnosti i promena aktivnosti danas uobičajeni, kod ADHD-a su ovi obrasci konstantni i duboko ukorenjeni.
„To nije dete koje je samo nestašno. To je dete koje ruši stvari, povređuje se, ima teškoće u učenju i sa emocijama. A iza njega je porodica koja se svakodnevno bori da uspostavi red.“
Institucionalna (ne)podrška u Srbiji
U Srbiji se dijagnoza ADHD-a sve češće postavlja kod dece, ali sistemska podrška izostaje — posebno kada su u pitanju odrasli.
„Za odrasle sa ADHD-om ne postoji institucionalna podrška. Ne postoje specijalizovane organizacije, edukovani terapeuti su retki, a sve se svodi na samostalnu borbu kroz privatne tretmane“, objašnjava Milica.
Jedan od primera je Lazar, koji je tek sa 20 godina saznao da ima ADHD. Njegova dijagnoza nije došla iz državnog sistema, već od privatnog terapeuta — bez adekvatne terapije.
Kako izgleda život sa ADHD-om?
„Odrasli sa ADHD-om ulažu ogroman napor da funkcionišu kao drugi. Zato su skloniji anksioznosti, sagorevanju i poremećajima raspoloženja“, kaže Milica.
Najčešće biraju poslove koji podrazumevaju kretanje i dinamiku, jer statično okruženje stvara napetost.
Povezano:

Traume se prenose

Umologija, ep 7: Stres i dobre strategije

Umologija, ep 9: Vršnjačko iskustvo
Strategije koje pomažu:
- rad u kraćim intervalima (15–20 minuta) sa pauzama
- planiranje obaveza uz vizuelne alate
- fizička aktivnost
- zapisivanje podsetnika i rutine
Milica podvlači: „Oni troše duplo više energije na svakodnevne zadatke. Zato brže sagorevaju i često su neshvaćeni.“
Razlika između ADHD-a i posledica stresa
„Dijagnozu može dati samo stručnjak, ali svako može da primeti kada svakodnevni život počne ozbiljno da trpi.“
Savremeni život nas gura ka granici preopterećenja. Rasejanost, loš san i impulsivne emocije postaju sve češći. Ali postoji razlika između problema izazvanih tempom života i ADHD-a kao trajnog stanja.
Razumevanje je prvi korak. Podrška ne sme da ostane samo na rečima.
Umetnost i nemir: Knjiga „Uspavanka za avgust“
Pesnik Ištvan Farkaš u pesmi „Uspavanka za Žanet“ prikazuje unutrašnju borbu tela koje želi da se odmori i uma koji to ne dozvoljava.
Knjiga „Uspavanka za avgust“ sastoji se od 4 ciklusa: Žanetacije, Avgust, Međurečje i Poslednjice. Ciklusi su povezani tako da jedan proističe iz drugog, a knjiga se može čitati i kao roman.
U svetu stalne dostupnosti, pritiska i preopterećenja, nije čudno što se osećamo rasejano. Ali važno je znati: nije svaka rasejanost poremećaj pažnje — ali ni ADHD nije mit.
Ako se osećate loše, prolazite kroz životnu krizu ili ste pod hroničnim stresom, važno je da potražite psihološku pomoć i obratite se psihologu ili psihoterapeutu radi očuvanja mentalnog zdravlja.
Srbija – Nacionalni besplatni i otvoreni servisi
Centar Srce (emocionalna podrška i prevencija suicida)
Telefon: 0800 300 303 (svakog dana 14:00–23:00h)
Email: vanja@centarsrce.org
Sajt: https://www.centarsrce.org/
Pruža telefonsku podršku osobama u krizi i onespokojenima. (TRČANJE.rs)
NADEL – Nacionalna dečja linija
Telefon: 116 111 (besplatno; deca i mladi)
Roditeljski savetodavni telefon: 0800 007 000 (16:00–22:00)
Sajt: https://www.116111.rs/
UKLJUČUJE chat i online savetovanje za mlade. (TRČANJE.rs)
Međunarodna mreža pomoći – IAN
Telefon: 011 40 393 40 (radnim danima 09:00–17:00)
Besplatna psihološka telefonska pomoć za sve građane Srbije. (ian.org.rs)
Beograd – centri i linije
Centar za mentalno zdravlje – Beograd (državna usluga)
Terazije 3, Beograd
Telefon: 011 3612-467 / 064 8652-520
Bez uputnice za psihološko savetovanje. (TRČANJE.rs)
Institut za mentalno zdravlje – Beograd
Milana Kašanina 3, Beograd
Telefon: 011 3307-500
Pruža psihološke i psihijatrijske usluge. (imh.org.rs)
SOS Ženski centar (Beograd & Novi Sad)
Telefon: 021 422-740
Email: sos.telefon@gmail.com / soskonsultacije@gmail.com
Psihološka podrška ženama/devojkama, uključujući i savete u slučajevima nasilja. (021.rs)
Pokret Nesalomivi (linija podrške)
Telefon: 0800 001 002 – emotivna podrška u krizama. (TRČANJE.rs)
Novi Sad i Vojvodina
Constellation of Support – Infopolis / EDIT centar (mladi)
Email: savetovaliste.infopolis@gmail.com
Psihološko savetovalište za mlade 15–30 god. (OPENS)
UG „Patrija“ – psihološka podrška
Telefon: 060 055-5496
Email: ngopatria@gmail.com
Podrška osobama sa psihosocijalnim izazovima. (OPENS)
Podružnica Društva psihologa Srbije – NS + Institut za javno zdravlje Vojvodine
Telefon: +381 63 694-677
Email: pricajmokodkuce@gmail.com
Psihološko savetovanje putem chata i e-maila. (OPENS)
Grupa “Izađi” – LGBT podrška i savetovanje*
Sajt: izadji.rs
Email: savetovaliste@izadji.rs
Besplatne usluge za LGBT* osobe i njihove porodice. (OPENS)
„Sve je OK“ (platforma sa online podrškom)
Sajt: svejeok.rs – info i besplatna podrška mladima. (OPENS)
Centri za mentalno zdravlje u Vojvodini (državni)
Pančevo – Dimitrija Tucovića 14, 013/302-288
Vršac – 013/834-205
Kikinda – 023/050-3450 / 062/792-764
Savetovalište Iz kruga Vojvodina – Novi Sad (žene i deca)
Psihološka i praktična podrška ženama/ženama s invaliditetom. (sosvojvodina.org)
Crveni krst Subotica – „Support Line“
Telefon: 024 621-104 (radnim dani 09:00–13:00h)
Pružanje osnovne psihološke prve pomoći. (redcross.org.rs)
Centri za mentalno zdravlje u drugim mestima (Vršac, Kikinda, Pančevo)
Kontakt brojevi i adrese sa liste iz Vojvodine gore. (PIN | Psychosocial Innovation Network)
Niš
Crveni krst – linija podrške (osobe starije i osobe s invaliditetom)
Telefon: 018 511-319 (radni dani)
Pružanje psihološke prve pomoći. (redcross.org.rs)
Centar za mentalno zdravlje – Niš (državno)
Kontakt obično preko Domova zdravlja i bolnica za psihološku podršku (bez uputnice u nekim slučajevima). (PIN | Psychosocial Innovation Network)
Kragujevac i Centralna Srbija
Crveni krst – Dobri telefon (Kragujevac)
Telefon: 034 364-330 (radni dani)
Telefon za psihološku prvu pomoć i podršku. (redcross.org.rs)
Centar za mentalno zdravlje – Kragujevac (državno)
Kralja Milutina 1
Telefon: 034 370-567, lokal 113
Saveti i psihološka pomoć u zajednici. (PIN | Psychosocial Innovation Network)
Dodatni javno-dostupni resursi
Platforma „Sve je OK“ – online savetovanje mladih
Sajt: https://svejeok.rs/ – info, chat i zakazivanje video savetovanja (UNICEF podržava). (unicef.org)
Nacionalna SOS linija za prevenciju samoubistva
Broj: 0800 309 309 (24/7)
Telefon za hitne psihološke krizne situacije. (mentalhealthsport.org)
Ovu epizodu su kreirale: novinarka Marija Marčeta i podkast producentkinja: Aleksandra Bučko
Dizajn zvuka: Aleksander Sivč
Uvodna numera: Guitar Electro Sport Trailer – Gvidon Levkin/Bardyuzha sa Pixabay
Dodatna muzika: Nightfall / Future Bass Music Music, Oleg Fedak sa Pixabay
Architect – Tech Corporate Advertising Music Music, SunnyVibesAudio sa Pixabay
Goodnight relaxing ambient Music by Clavier Clavier sa Pixabay
Soundscape of abyss Music, LIECIO sa Pixabay
Zvučni efekti: Semen Surin, Rasool Asaad, Aleksandar Nikolic, WingsoarStudio, Driken Stan, u_60prvfn0xb, beetpro, Universfield, freesound_community sa Pixabayy
Produkcija: Fabrika kreativnosti
Fabrika kreativnosti u svom radu koristi veštačku inteligenciju (VI): generički jezički model poput ChatGPT-ja, kao i programe za transkripciju. Svi alati VI koriste se isključivo uz nadzor novinarki, podkast producenata i potpadaju pod uredničku nadležnost kako bi se potvrdila istinitost podataka.
Finansiran od strane Evropske unije, program Innovation. Media. Minds.: EU podrška javnom novinarstvu na Zapadnom Balkanu, sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije, u saradnji sa DW Akademijom.Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Fabrike kreativnosti i O radija, Javne medijske ustanove Radio-televizije Vojvodine i ne odražava nužno stavove Evropske unije.


