Krenule smo No. 002

Od ideje do pokretanja biznisa treba da prođe vreme koje će buduća preduzetnica (ili preduzetnik)  iskoristiti za planiranje biznisa, obučavanje, te pisanje biznis plana. Upravo taj biznis plan ako je dobro napisan, može da bude vodilja i vođenju i razvijanju preduzeća.

„Imam preduzetničku ideju, a šta sa njom?“ naziv je drugog izdanja podkasta „Krenule smo“ u kom osnivačice svojih preduzeća Vladimira Dorčova Valtner (VDV media) i Aleksandra Bučko (Fabrika kreativnosti), pričaju upravo na tu temu: koraci od ideje do registrovanja biznisa.

Pre svega, testiranje poslovne ideje

Kada su u pitanju svi koraci Vladimira i Aleksandra predstavljaju modele poslovanja, ali i kako testirati ili proveriti održivost poslovne ideje. One to rade, naravno, kroz priču o svojim iskustvima, pre samog ulaska u svet preduzetnica.

Prema podacima Agencije za privredne registre, poslednjeg dana u januaru u 2020. godini, u Srbiji je bilo registrovano skoro 33 hiljade udruženja i malo više od 270 hiljada preduzeznika i preduzetnica.

U 2019. godini upisano je 2.052 udruženja (jedno je i Fabrika).

Infografika: Udruženja građana u Srbiji (Izvor: Afencija za privredne registre)

Fabrika kreativnosti je udruženje građana sa ciljem da bude prepoznato kao mesto produkcije medijskih, edukativnih i zabavnih sadržaja za decu i odrasle. Naravno, u svim formama koje nam pružaju mediji i tehnologija: tekst, foto, audio i video sadržajima.

APR jednostavan, registrovanje lako

Više o Vladimiri i Aleksandri, kao i njihovim idejama o biznisu možete poslušati u prvoj epizodi podkasta „Krenule smo No. 001: Položaj žene i poslovnom svetu“

Prema iskustvu Vladimire Dorčove Valtner i Aleksandre Bučko, osnivanje preduzeća ili udruženja građana pronalaženje podataka i formulara na Agenciji za privredne registre je lako, kao i sam proces registrovanja.

Međutim, u podkstu možete čuti i o problemu na koji je naišla Vladimira kada je probala da koristi uslugu eRegistracije. Ukoliko zazirete osnivanju udruženja građana zbog formiranja Upravnog i Nadzornog odbora kojem biste morali da odgovrate – po Zakonu ta tela nisu obavezna. Aleksandra priča kako je ona rešila programske probleme.

U planiranju poslovnog modela važno je dobro predstaviti probleme u zajednici i rešenja koja im nudite (Fotografija: Avel Chuklanov / Unsplash)

Biznis plan – zvezda vodilja ili gomila papira?

Biznis plan sadrži analize tržišta, delove u kojim poslodavci uobličavaju u pisanoj formi svoje zamisli za način poslovanja. Važna je i SWOT analiza koja vam pomaže da osmotrite kako jake tako i slabije karike.

Postoji noviji način „oubličavanja biznis ideje“ i provere da li je vaš biznis održiv, a to je poslovni model pod nazivom „biznis model kanvas“.

Ovaj model podrazumeva razmišljenje, potom i kreiranje zajednice (prvo na papiru),  koja će korisitit vaš proizvod, kanala putem kog ćete proizvod distribuirati. Tu je i način komuniciranja sa pojedincima u toj zajednici.  Kao i svaki poslovni model, postoje segmenti koje se tiču tokova prihoda, ključnih resursa, aktivnosti i partnera kako bi vaš proizvod bio kreiran, te da bi se pronašlo pravo mesto na tržištu i u zajednici za njega.

Segmenti Biznis Model Cavas-a

  1. Segment kupca – objasnite ko je vaša zajednica kojoj rešavate problem vašim proizvodom.
  2. Predložena vrednost – određujete osnovnu vrednost koju donosite svakom pojedincu u vašoj zajednici, odnosno vašem potencijalnom kupcu. Da biste lakše došli do te vrednosti probajte da odgovorite na pitanje “Koji problem rešavate svom kupcu?”.  Važno je da problem u zajednici identifikujte na pravi način, kako biste potom vašu ideju plasirali na odgovarajući način.
  3. Kanali distribucije proizvoda – na koji način članovi vaše zajednice žele da im proizvod bude isporučen.
  4. Odnosi sa kupcima – na koji način planirate da uspostavite vezu sa vašom zajednicom i kako ćete tu vezu održavati.
  5. Tokovi prihoda – na koji način ćete generisati prihode. Do odgovora ćete doći tako što ćete proveriti za šta su članovi zajednice koju ste kreirali oko svog proizvoda spremne da plate, za šta već plaćaju i na koji način.
  6. Ključni resursi – resursi koje imate mogu biti fizički, intelektualni, ljudski i finansijski. Veoma je bitno utvrditi da li ovi resursi omogućavaju da stvorite vrednost koju promovišete i da li se njihovom upotrebom može doći do potencijalnih kupaca.
  7. Ključne aktivnosti – ovo su radnje koje je neophodno izvršiti da bi ostvarili vrednost koju nudite. Da li je to proizvodnja, rešavanje problema ili kreiranje platforme, moći ćete lako da utvrdite.
  8. Ključni partneri – pomažu vam da lakše izađete na tržište i brže ponudite vrednost koju proizvod donosi krajnjim kupcima.
  9. Struktura troškova – finalni deo poslovnog modela, predstavlja zbir svih troškova koje imate i određuje da li je biznis koji ste zamislili održiv ili nije.
    Ako su troškovi veći od prihoda koje možete da ostvarite odmah ćete to saznati i bićete u mogućnosti da modifikujete svoj poslovni model dok ne dođete do formule koja će vam obezbediti profit.

Više o ovom poslovnom modelu možete pronaći detaljno u tekstu „Startap lekcije: Poslovni model“. Tamo ćete videti kako on izgleda, a posotji i mogućnost da ga preuzmete i odštampate uz kratku registraciju sa vašom poslovnom mejl adresom

Uključenje u zajednicu podkasta „Krenule smo“

U drugoj epizodi podkasta „Krenule smo“ pod nazivom „Imam poslovnu ideju – a šta sa njom?“, Vladimira i Aleksandra pričaju o svojim prvim koracima i svoja iskustva dele sa zajednicom, a podkast možete poslušati i na Youtube kanalu.

Pozivamo vas i da pratite naš rad na našim internet straniciama, ali i socijalnim mrežama. A ukoliko imate pitanje ili komentar ohrabrujemo vas da nas konkatirate i podelite ih sa nama.

Author