Urbani razgovori 10: Dejan Vukobratović, profesor telekomunikacija na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu
Razne su teorije koje izazivaju strah od 5G mreže u svetu, od zračenja do kompjutera pod nazivom „Zver“ koji preko čipova upravlja ljudima. Ono što je sigurno jeste da na teorije zavere utiče i to što ljudi nisu upoznati sa naukom. Takođe, 5G koji radi u novom opsegu frekvencija koji nikada nije bio korišćen i koji zbog toga može izazvati zabrinutost, u Srbiji ne možemo očekivati još otprilike 5 godina, kaže za podkast „Urbani razgovori“ Dejan Vukobratović, profesor telekomunikacija.
5G i teorije zavere
Kada se raširila pandemija virusa korona – prvo su je ljudi povezali sa šišmišima i kako ih oni prenose. Ljudi su masovno počeli da istrebljuju ove životinje.
Nakon toga pojavilo se nešto „novo“, a to je 5G mreža ili 5. generacija tehnologije za mobilne sisteme.
Iako su pojedini mediji u Americi pisali o tome da će 5G mreža u krizi izazvanoj epidemijom KOVID19 moći da doživi procvat – desilo se suprotno.
Neki ljudi su te dve nove stvari povezali i došli su do zaključka da 5G mreža doprinosi širenju virusa korona. Ali i da 5G mreža generalno loše utiče na naše zdravlje, da ptice padaju u letu. To je u jednom momentu izazvalo veliku paniku među ljudima, a u Britaniji su u aprilu zapaljene desetine predajnika 5G mreže.
Zapravo, 5G mreža nije ništa novo, na njenom razvitku se radi već godinama, a operatori u Južnoj Koreji lansirali su 5G mrežu još u aprilu 2019. godine. Prema podacima američke kompanije za merenje, testiranje i sigurnost mreža „VIAVI solušns“, 5G je od januara 2020. godine raspoređena u 378 gradova u 34 zemlje.

“Prirodno je da se mi, kao čovečanstvo, moramo prilagoditi na veliku brzinu promena. Onda je normalno i prirodno da na neke stvari reagujemo možda malo iracionalno. Ako posmatramo konkretno ovaj slučaj 5G-a, ja mislim da je nekom racionalnom čoveku vrlo lako da možda 90% tih stvari odbaci. Ali u nekih 10% stvari zaista postoji razlog da mi razmišljamo o nekim efektima masovnog postavljanja emitera elektromagnetnog zračenja. I to uopšte nisu glupa pitanja.” (od 3,14)
Fragmentiranje 3GPP standardizacionog tela u cilju zaštite tržišta
Očigledan je “rat” između Amerike i kompanije Huawei, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da je predsednik SAD Donald Tramp zabranio američkim kompanijama da koriste telekomunikacione opreme iz izvora koji se smatraju pretnjom po nacionalnu sigurnost. Tu spada i kompanija Huawei.
Zbog toga na primer, novi modeli mobilnih telefona marke Huaweii nemaju Google podršku.
“U polju razvoja tehnologije i 5G-a postoji industrija koja to razvija i pravi, i postoji standardizacija u koju su svi oni uključeni. To je to standardizaciono telo koje se zove 3GPP koje u određenom periodu izbacuje novi set standarda. Od 4 generacije to je globalni standard. Postoje glasine i u našoj zajednici da postoji opasnost da se fragmentira 3GPP. Onda u sledećoj generaciji više neće biti globalnog standarda. Što vam govori da na nivou najrazvijenijih nacija, koje najviše ulažu i najviše profitiraju, postoji neki problem. Mi to ne vidimo samo u telekomunikacijama, vidimo to i u drugim oblastima, da očigledno ta dva svetska giganta imaju problem kako da zaštite tržište i kako da zauzmu druga tržišta.” (od 5,08)
Vukobratović dodaje da to nije najbolji scenario kada u pitanju tehnologija.
“Praktično, vi kada budete putovali vaš će uređaj morati imati više čipova za različite vrste tehnologija”.
Brži internet i da li je to samo to?
U Srbiji još uvek postoji oko 40 odsto stanovništva koji koriste 2G mrežu, odnosno, telefone koji nisu “smart” već obični, na tipke. Stoga se ova mreža ni ne može ugasiti jer bi oni ostali bez mreže.

A kada je u pitanju 5G mreža, Vukobratović objašnjava da sve do četvrte generacije se ciljalo nas, ljude kao korisnike i naše mobilne telefone. To se promenilo sa pojavom 5G mreže i “Internetom stvari”.
“5G je tu napravio veliki iskorak, a to je da zapravo sledeće generacije mobilnih sistema doživljavaju industriju i uređaje kao mnogo veću bazu korisnika nego ljude.” (od 12,50)
Najviše finansijske koristi od razvijanja 5G mreže, kako kaže Vukobratović, će imati mobilni operateri, ali i gradske uprave.
Međutim, kaže Vukobratović, industrija najviše gura ovu mrežu, a zbog specifičnog i drugačijeg funkcionisanja 5G u odnosu na 4G mrežu dolazi i do promene načina distribucije mreže. (od 24,23)
“Velike industrije koje žele da svoje fabrike automatizuju još više. Ali ne žele da to rade preko mobilnih operatera već da imaju sopstvene mreže.”
Dodaje i da se zbog toga zakupljivanje spektra ne vrši samo na nivou cele države – što bi koštalo oko 2 milijade evra, već je to i na nivou 2,3 hiljda evra za određeni prostor gde se nalazi fabrika.
“Onda u tom delu spektra postavite opremu koja će da radi i imate kao neku svoju wi-fi mrežu samo što je ona ustvari 5G”.
Podkast “Urbani razgovori” je dostupan je i na platformama Breaker, Google Podcasts, Overcast, Pocket casts, Radio Public, Spotify i Youtube: